Hercegovački ćupter dobio oznaku zemljopisnog podrijetla
U utorak, 27. kolovoza 2024. godine na e-mail adresu Društva “ANTE“ Tepčići — Čitluk iz Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine (FSA BIH) stigla je sljedeća obavijest:
Poštovani,
Obavještavamo vas da je po vašem zahtjevu, a na osnovu prijedloga Komisije za registraciju oznaka porijekla, oznaka geografskog porijekla i dodjelu oznaka garantirano tradicionalnog specijaliteta prehrambenih proizvoda u Bosni i Hercegovini, direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine donio rješenje kojim se registriraju sljedeći prehrambeni proizvodi:
- Repovački sir – zaštićenom oznakom porijekla (ZOP), podnosilac zahtjeva:
UG za proizvodnju mlijeka i mesa “Farmer”, Konjic; - Hercegovački ćupter – zaštićenom oznakom geografskog porijekla (ZOGP),
podnosilac zahtjeva: Društvo “Ante” Tepčići, Čitluk; - Semberski kupus – zaštićenom oznakom geografskog porijekla (ZOGP),
podnosilac zahtjeva: UPP “Semberski kupus” Bijeljina; - Fojnički krumpir – zaštićenom oznakom geografskog porijekla (ZOGP),
podnosilac zahtjeva: Udruženje poljoprivrednika općine Fojnica; - Ekstra djevičansko maslinovo ulje Hercegovine – zaštićenom oznakom porijekla (ZOP), podnosilac zahtjeva: Hercegovačka udruga uljara i maslinara, Mostar.
Vizija profesora Jure Belje
Društvo “ANTE” Tepčići registrirano je 2019. godine i te iste godine započelo je aktivnost “SAJAM ĆUPTERA”. Prvi Sajam ćuptera održan je 8. 11. 2019. godine u prostorijama na dvije lokacije: crkva sv. Ante Padovanskog Ploče-Tepčići (molitveni program) i Dom na Dobrom Selu (sajamski program). Nakon toga sajmovi ćuptera održavani su svih ostalih godina na Tepčićima.
Zanimljivo je, ali ni na koji način nije bilo koordinirano, da je te iste 2019. godine profesor Jure Beljo u sklopu manifestacije Dani berbe grožđa u Brotnju (Čitluk) objavio članak o ćupteru
(vidi: https://dbg.ba/wp-content/uploads/2019/09/DBG_2019.pdf). U tom članku on navodi sljedeće:
“Došlo je vrijeme da se pokrene inicijativa za zaštitu hercegovačkog ćuptera. Oznake podrijetla koriste se za obilježavanje prirodnih, poljoprivrednih, industrijskih, obrtničkih i proizvoda domaće radinosti. Zaštitom zemljopisnog podrijetla zaštićuje se oznaka izvornosti, a zaštita je regulirana i europskim uredbama. EU je još 1992. godine uvela sustav namijenjen zaštiti i promicanju tradicionalnih i regionalnih prehrambenih proizvoda. Cilj toga bila je zaštita određenih vrsta poljoprivrednih proizvoda. Nakon zaštite ti su proizvodi dobili veću dodanu vrijednost na tržištu čime proizvođači ostvaruju povećani dohodak. Kada bi se zaštitilo zemljopisno podrijetlo ćuptera i on bi mogao biti veoma dobar tržišni proizvod jer bi to na tržištu bio ekskluzivni poljoprivredno-prehrambeni proizvod. Kada se uz to istakne da je ćupter prirodni proizvod bez ikakvih umjetnih dodataka, što je danas u vrijeme sve veće potražnje za ekološki prihvatljivom hranom itekako važno, mogla bi ova naša slastica biti veoma dobro prihvaćena na tržištu.”
Od ideje do projekta
Evo, od tada je prošlo pet godina i s ponosom možemo reći da je ĆUPTER dobio svoj “rodni list“, svoju “putovnicu”. Podnosilac zahtjeva je Društvo “ANTE” Tepčići — Čitluk a puni naziv proizvoda sa zaštićenom oznakom geografskog porijekla (ZOGP) je ,HERCEGOVAČKI ĆUPTER“.
Zahvaljujući upornom i predanom radu gosp. Maria Doke, predsjednika Društva, gosp. Antoniu Šajnu, prof.dr.sc. Juri Belji i svim ostalima uključenim u ovaj postupak, ćupter izlazi iz svoje anonimnosti i postaje brendirani proizvod.
Veliki je to poticaj za novi zamah oko organizacije 6. SAJMA ĆUPTERA koji će se ove godine u organizaciji Društva ,ANTE“ Tepčići upriličiti na
Tepčićima 12. 11. (utorak). Društvo sv. Ante Tepčići je već do sada puno učinilo na promociji ćuptera. Međutim, s ovim novim iskorakom nadamo se još veličanstvenijem događaju u kojega želimo uključiti što više proizvođača i izlagača ćuptera iz Hercegovine ali i iz drugih država, te privući što veći broj posjetitelja.