FOTO | Hercegovački ćupter dobio priznanje

 

Zahvaljujući predanom radu Društva „ANTE“ Tepčići-Čitluk, na čelu s predsjednikom Mariom Dokom i drugim entuzijastima, tradicionalna slastica
ćupter dobio je svoj zaštitni znak i 19. 8. 2024. upisan je u Registar Zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOZP) pod nazivom HERCEGOVAČKI ĆUPTER u Agenciji za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine (Razred 1.6. Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni; Broj datoteke: UP-1-02-2-28-7/23).

 

 

Na taj način učinjen je veliki iskorak u budućem vrednovanju ove tradicionalne slastice. Društvo „ANTE“ Tepčići već je vrlo uspješno organiziralo pet sajmova ćuptera, a ove godine organizira i 6. Sajam ćuptera na Tepčićima 12. studenog.

 

Dana 12. 9. 2024. predsjednik Društva „ANTE“, u pratnji gosp. Antonia Šajna, preuzeo je u Mostaru u Uredu Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine certifikat s oznakom kojim se potvrđuje registracija HERCEGOVAČKOG ĆUPTERA, kojega potpisuje direktor dr. sc. Džemil Hajrić.

 

 

Certifikat s oznakom za HERCEGOVAČKI ĆUPTER predsjedniku Društva „ANTE“ Tepčići gosp. Mariu Doki uručio je direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine dr. sc. Džemil Hajrić.

 

U protokolu su također sudjelovali Maida Mujkić, dr.vet.med. – stručni savjetnik za koordinaciju s mjerodavnim organima, dr.sc. Dragan Brenjo – šef Odsjeka za certifikaciju i označavanje hrane i gosp. Antonio Šajn, proizvođač ćuptera. (fmv)

 

 

Bratovština sv. Nikole Tavelića na Buni proslavlja 600 godina od rođenja kraljice Katarine Kosače Kotromanić

 

U organizaciji Bratovštine sv. Nikole Tavelića na Buni kod Mostara i ove će godine u sklopu manifestacije “LIJEPA LI SI…” biti upriličen “DAN KRALJICE KATARINE”. Ove godine obilježava se 600 godina od rođenja kraljice Katarine Kotromanić Kosača (1424. – 2024.) i na razne se načine obilježava ovaj veliki jubilej. I Bratovština daje svoj doprinos ovoj velikoj obljetnici i znamenitoj kraljici Katarini, koja je rodom iz Blagaja. Roman “Kraljica Katarina Kotromanić Kosača”, autora dr. Danka Lupija, koji se uz svoj profesionalni doktorski poziv bavi i pisanjem. Iza njega je već nekoliko objavljenih književnih djela.

 

Roman “Kraljica Katarina Kotromanić Kosača” spoj je povijesnih činjenica, autorove imaginacije i fikcije. Na jednostavan ali izrazito topal način autor oslikava kraljicu Katarinu, njezino vrijeme, ljude i događaje te čitatelju približava osobu i lik kraljice Katarine. Čitatelj se može uživjeti i suživjeti, sve do suza, s kraljicom i njezinom životnom pričom. Ovo je emotivna priča o jednoj ženi, kraljici i majci, hrabroj, ponosnoj i ustrajnoj na putu do konačnog cilja, do slobode svoje djece i svoga kraljevstva. Nije odustajala od svojih nastojanja premda nije postigla sve što je i kako je željela. U liku kraljice Katarine zrcali se životna sudbina ne samo jedne žene i majke, nego tolikih drugih kako onoga vremena tako sve do naših dana. Sudbina njezina Naroda i njezina Kraljevstva nastavila je i dalje kroz stoljeća neizvjesnosti i stradanja.

 

Uz predstavljanje romana “Kraljica Katarina Kotromanić Kosača”“, o kojem će govoriti predstavljači i sam autor, bit će upriličen i bogat glazbeni program u kojem će sudjelovati klapa “Katarina” s Bune, a koja djeluje pri Bratovštini, te mladi glazbenici s područja Mostara. Također, program će dodatno uveličati glumica Ivana Petrović iz Tuzle.

 

“Dan kraljice Katarine” bit će upriličen u Centru “Sv. Nikola Tavelić” na Buni u nedjelju 27. listopada 2024. godine s početkom u 19 sati. Ulaz je slobodan.

 

 

Prijavite se za volontiranje na proslavi blagdana sv. Franje

 

Franjevački samostan Čapljina, Župa sv. Franje Asiškog Čapljina, Centar za obrazovanje i kulturu AKADEMIJA Čapljina te Udruga katoličkih vjernika Hercegovine “Mir i dobro” Čapljina organiziraju manifestaciju “Dani svetog Franje u Čapljini – 2024.”.

 

Naš bogat program svake godine je podržan od strane velikog broja volontera.

 

I ove godine, svi oni koji žele volontirati na dan proslave blagdana svetog Franje Asiškog mogu se prijaviti u Župnom uredu sv. Franje Asiškog u Čapljini ili putem broja mobitela 063 321 893.

 

 

 

Hercegovački ćupter dobio oznaku zemljopisnog podrijetla

 

U utorak, 27. kolovoza 2024. godine na e-mail adresu Društva “ANTE“ Tepčići — Čitluk iz Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine (FSA BIH) stigla je sljedeća obavijest:

 

Poštovani,

Obavještavamo vas da je po vašem zahtjevu, a na osnovu prijedloga Komisije za registraciju oznaka porijekla, oznaka geografskog porijekla i dodjelu oznaka garantirano tradicionalnog specijaliteta prehrambenih proizvoda u Bosni i Hercegovini, direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine donio rješenje kojim se registriraju sljedeći prehrambeni proizvodi:

  1. Repovački sir – zaštićenom oznakom porijekla (ZOP), podnosilac zahtjeva:
    UG za proizvodnju mlijeka i mesa “Farmer”, Konjic;
  2. Hercegovački ćupter – zaštićenom oznakom geografskog porijekla (ZOGP),
    podnosilac zahtjeva: Društvo “Ante” Tepčići, Čitluk;
  3. Semberski kupus – zaštićenom oznakom geografskog porijekla (ZOGP),
    podnosilac zahtjeva: UPP “Semberski kupus” Bijeljina;
  4. Fojnički krumpir – zaštićenom oznakom geografskog porijekla (ZOGP),
    podnosilac zahtjeva: Udruženje poljoprivrednika općine Fojnica;
  5. Ekstra djevičansko maslinovo ulje Hercegovine – zaštićenom oznakom porijekla (ZOP), podnosilac zahtjeva: Hercegovačka udruga uljara i maslinara, Mostar.

 

Vizija profesora Jure Belje

 

Društvo “ANTE” Tepčići registrirano je 2019. godine i te iste godine započelo je aktivnost “SAJAM ĆUPTERA”. Prvi Sajam ćuptera održan je 8. 11. 2019. godine u prostorijama na dvije lokacije: crkva sv. Ante Padovanskog Ploče-Tepčići (molitveni program) i Dom na Dobrom Selu (sajamski program). Nakon toga sajmovi ćuptera održavani su svih ostalih godina na Tepčićima.

 

Zanimljivo je, ali ni na koji način nije bilo koordinirano, da je te iste 2019. godine profesor Jure Beljo u sklopu manifestacije Dani berbe grožđa u Brotnju (Čitluk) objavio članak o ćupteru
(vidi: https://dbg.ba/wp-content/uploads/2019/09/DBG_2019.pdf). U tom članku on navodi sljedeće:

 

“Došlo je vrijeme da se pokrene inicijativa za zaštitu hercegovačkog ćuptera. Oznake podrijetla koriste se za obilježavanje prirodnih, poljoprivrednih, industrijskih, obrtničkih i proizvoda domaće radinosti. Zaštitom zemljopisnog podrijetla zaštićuje se oznaka izvornosti, a zaštita je regulirana i europskim uredbama. EU je još 1992. godine uvela sustav namijenjen zaštiti i promicanju tradicionalnih i regionalnih prehrambenih proizvoda. Cilj toga bila je zaštita određenih vrsta poljoprivrednih proizvoda. Nakon zaštite ti su proizvodi dobili veću dodanu vrijednost na tržištu čime proizvođači ostvaruju povećani dohodak. Kada bi se zaštitilo zemljopisno podrijetlo ćuptera i on bi mogao biti veoma dobar tržišni proizvod jer bi to na tržištu bio ekskluzivni poljoprivredno-prehrambeni proizvod. Kada se uz to istakne da je ćupter prirodni proizvod bez ikakvih umjetnih dodataka, što je danas u vrijeme sve veće potražnje za ekološki prihvatljivom hranom itekako važno, mogla bi ova naša slastica biti veoma dobro prihvaćena na tržištu.”

 

Od ideje do projekta

 

Evo, od tada je prošlo pet godina i s ponosom možemo reći da je ĆUPTER dobio svoj “rodni list“, svoju “putovnicu”. Podnosilac zahtjeva je Društvo “ANTE” Tepčići — Čitluk a puni naziv proizvoda sa zaštićenom oznakom geografskog porijekla (ZOGP) je ,HERCEGOVAČKI ĆUPTER“.

 

Zahvaljujući upornom i predanom radu gosp. Maria Doke, predsjednika Društva, gosp. Antoniu Šajnu, prof.dr.sc. Juri Belji i svim ostalima uključenim u ovaj postupak, ćupter izlazi iz svoje anonimnosti i postaje brendirani proizvod.

 

Veliki je to poticaj za novi zamah oko organizacije 6. SAJMA ĆUPTERA koji će se ove godine u organizaciji Društva ,ANTE“ Tepčići upriličiti na
Tepčićima 12. 11. (utorak). Društvo sv. Ante Tepčići je već do sada puno učinilo na promociji ćuptera. Međutim, s ovim novim iskorakom nadamo se još veličanstvenijem događaju u kojega želimo uključiti što više proizvođača i izlagača ćuptera iz Hercegovine ali i iz drugih država, te privući što veći broj posjetitelja.

 

 

VIDEO | Pogledajte raspored svetih misa na svetom mjestu Krstivode

 

U svetom mjestu Krstivode koje se nalazi na području Dobrog Sela u župi sv. Ante Padovanskog Ploče-Tepčići koje pripada općini Čitluk sutra i prekosutra služit će se sveta misna slavlja.

 

Sveto misno slavlje 28. 06. 2024. godine (petak) bit će u 19 sati.

 

Sveto misno slavlje na blagdan svetog Petra i Pavla i blagoslov polja 29. 06. 2024. godine (subota) bit će u 11 sati.

 

 

Der heilige Ort Krstivoda

 

Der heilige Ort KRSTIVODA befindet sich in der Gegend von Dobro Selo in der Pfarrei Hl. Antonius von Padua PločeTepčići, Gemeinde Čitluk, etwa 10 Kilometer von Medjugorje entfernt.

 

Die gründliche Renovierung von Krstivoda wurde anlässlich des 700. Jahrestages des Denkmals von Krstivoda (2008) angefangen und das Arrangement macht die neuen Generationen weiterhin stolz.

 

GESCHICHTE

 

Die ersten Franziskanerklöster auf kroatischem Gebiet wurden zu Lebzeiten des Hl. Franz von Assisi (1181 – 1226) gegründet. Um 1230 befanden sich die Franziskaner bereits in der Herzegowina. Sie bauen Klöster, Häuser und Kirchen, von denen sie aus sich um die katholischen Gläubigen kümmern. Im Jahr 1308 wird Krstivoda erwähnt, und der Franziscanische Historiker Pater Petar Bakula gibt an, dass die Pfarrer von Brotnjo lange Zeit in Dobro Selo gelebt haben, bevor die Familie Zubac-Radmanović in Gradnići etwas Land an das Pfarrhaus abgetreten hat.

 

Auch der große Franziscanische Historiker Dr. Pater Dominik Mandić stellt fest, dass „in Dobro Selo, auf einem sonnigen Hügel, zwei alte Zisternen liegen, wo einst das Wasser von Vodokršće (der Erscheinung des Herrn) für die gesamte Pfarrei Gradnići gesegnet wurde“.

 

Nachdem die türkischen Eindringlinge die Kirche und das Kloster zerstörten, blieben die Zisternen erhalten. Diese Kapellen sind ein dauerhaftes Denkmal für ehemalige religiöse Gebäude und die Präsenz der Franziskaner, aber sie sind auch zu einem Treffpunkt für Gläubige und einer Quelle des Segens geworden.

 

Dort wurde der Glaube trotz aller Verfolgungen bewahrt.

 

Krstivoda Dobro Selo ger language

 

The holy place of Krstivoda

 

The holy place of KRSTIVODA is located in the area of Dobro Selo in the parish of St. Anthony of Padua in Ploče-Tepčići, Čitluk Municipality, about 10 kilometers from Međugorje.

 

The thorough renovation of Krstivoda was opened for the 700th anniversary of the memory of Krstivoda (2008), and the renovation continues as a special pride for new generations.

 

HISTORY

 

The first Franciscan monasteries on Croatian territory were founded during the lifetime of St. Francis of Assisi (1181 – 1226).

 

By 1230, the Franciscans were already in Herzegovina. They built monasteries, houses and churches building strong connections and relations with Catholic believers of this area. In 1308, Fr. Petar Bakula mentioned Krstivoda, specifying that the parish priests of Brotnjo have lived for a long time in area of Dobro Selo, before the Zubac-Radmanović family in Gradnići granted some land to the parish house (in 1429).

 

Also, the great historian Ph. D. Fr. Dominik Mandić states that “in Dobro Selo, on a sunny hill, there are two old cisterns, where in the olden days the water at Vodokršće (Epiphany) was once blessed for the entire parish of Gradnići”.

 

After the Turkish invaders demolished the church and the monastery, the cisterns still remained.

 

These cisterns stayed as a permanent memorial to the former religious buildings and Franciscan presence, but they have also become a gathering place for the faithful believers and a source of blessings.

 

There, the faith was kept and preserved despite all the persecutions.

 

Krstivoda Dobro selo eng language

 

Sveto mjesto Krstivoda

 

Sveto mjesto KRSTIVODA, nalazi se na području Dobrog Sela u župi sv. Ante Padovanskog Ploče-Tepčići, općina Čitluk, udaljeno od Međugorja oko 10 kilometara.

 

Temeljita obnova Krstivode upriličena je za 700. obljetnicu spomena Krstivode (2008.), a uređenje se nastavlja i dalje na ponos novim naraštajima.

 

POVIJEST

 

Prvi franjevački samostani na hrvatskom teritoriju osnivaju se još za života sv. Franje Asiškog (1181. – 1226.).

 

Do 1230. fratri su već u Hercegovini. Podižu samostane, kuće i crkve iz kojih se brinu za vjernike-katolike.

 

Godine 1308. fra Petar Bakula spominje Krstivodu navodeći kako su župnici Brotnja dugo boravili u Dobrom Selu, prije nego je obitelj Zubac-Radmanović u Gradnićima župskoj kući ustupila malo zemljišta (1429. godine).

 

Također veliki povjesničar dr. fra Dominik Mandić navodi da su „u Dobrom Selu na sunčanom brežuljku dvije stare čatrnje gdje se u starini na Vodokršće voda nekoć za cijelu župu Gradnići blagoslivljala“.

 

Nakon što su turski osvajači srušili crkvu i samostan, ostale su čatrnje.

 

Ove čatrnje su trajni spomen na nekadašnja vjerska zdanja i franjevačku prisutnost ali su postale i okupljalište vjernika te izvor blagoslova.

 

Tu se vjera čuvala i očuvala unatoč svim progonima.

 

Krstivoda Dobro Selo cro language