Nakon osnivanja bosanske franjevačke provincije, franjevci osnivaju svoje samostane.
Samostani u Humu podizani su od sredine 14. do sredine 15. st., a osnovani su u Stonu, Novom, Imotskom, Mostaru i Ljubuškom.
U tekstu fra Bartola Pizanskog, koji govori o Duvanjskoj kustodiji, piše da je, uz tvrdi grad Novi na Neretvi, bosanski ban Stjepan II. Kotromanić, ili njegov nasljednik i sinovac Tvrtko I., podigao franjevački samostan oko 1350. g.
U dubrovačkim se izvorima nalaze podaci o samostanu u Novom.
U testamentu Ruhe, žene Milogosta Stankovića, pisanom 7. rujna 1372., spominje se »frater Ziuchus ordinis minorum de monasterio de Norin«.
Znanstveni skup o franjevačkom samostanu NOVI kod Čapljine u povodu 650 godina od njegova pisanog spomena (7. rujna 1372.) održan je u crkvi svetog Franje Asiškog u Čapljini u srijedu 07. rujna 2022. godine.
Predavači su bili:
dr. pov. Ante Paponja
dr. pov.fra Andrija Nikić
dr. pov. Anto Ivić
dr. sc. Darko Periša
mag. arh i pov. Ivan Prce
dr. sc. Vlado Pavelić
Na samom početku fra Bonifacije Barbarić je blagoslovio spomen-ploču koja je postavljena na zid samostana uz crkvu svetog Franje Asiškog u Čapljini a potom je prikazan kratki film o povijesti franjevaca na području Čapljine.
Kratki film možete pogledati na našoj Facebook stranici.
Tijekom znanstvenog skupa nastupio je veliki mješoviti crkveni zbor župe sv. Franje Asiškog – Čapljina i FRAMA Čapljina koji su pjesmom uveličali obilježavanje 650 godina pisanog spomena samostana NOVI kod Čapljine.
Snimku znanstvenog skupa pogledajte na Facebook stranici Akademije Čapljina.
